HPV i digitalna era: Kako društvene mreže šire (dez)informacije o virusu


окт 27, 2025

HPV i digitalna era: Kako društvene mreže šire (dez)informacije o virusu

Polno prenosiva HPV infekcija može uzrokovati genitalne bradavice, ali i različite vrste raka – kao što su rak grlića materice, vagine, vulve, penisa, anusa, vrata i grla. Budući da infekcija ovim virusom najčešće ne ispoljava simptome, upravo ta ,,nevidljivost“ izaziva strah i otvara prostor za dezinformacije.

Istraživanja pokazuju da se većina lažnih vesti o zdravlju na društvenim mrežama odnosi na vakcine, a pošto se stalno pojavljuju nove verzije tih priča, teško ih je sve proveriti.

Šta kažu podaci: Obrasci (dez)informacija po platformama

Facebook: Analiza komentara ispisanih ispod 6.506 Facebook objava o HPV vakcini pokazala je da je gotovo 40% njih sadržalo poruke koje vakcinu prikazuju kao opasnu – najčešće kroz tvrdnje o navodnoj nebezbednosti i ,,podsticanju seksualne aktivnosti“.

Instagram: Pojedina ispitivanja pokazuju da na Instagramu ima mnogo naloga koji šire poruke protiv HPV vakcine ponavljajući iste tipove dezinformacija – o ,,toksičnim sastojcima“, navodnoj nebezbednosti i teorijama zavere, što dodatno pojačava njihov domet.

TikTok: Video snimci o HPV-u ponekad su površni i nejasni – čak i kada ih objavljuju zdravstveni radnici. Zato se preporučuje da eksperti odgovaraju na mitove jasno i jezikom prilagođenim široj publici.

YouTube: Kvalitet i tačnost video sadržaja o HPV-u variraju – pojedini su dobri i poučni, ali ima i netačnih i zavaravajućih. Zbog toga bi zdravstvene institucije trebalo aktivnije proizvoditi i promovisati pouzdane edukativne materijale.

Šta se često ponavlja u narativima dezinformacija (i zašto)?

Kvalitativne analize komentara pokazale su sledeće uobičajene obrasce:

  • Pripovedanje emotivnih priča o navodnoj neplodnosti nakon vakcine.
  • Povezivanje vakcine sa autoimunim bolestima ili tajnim interesima (npr. farmaceutskih kompanija).
  • Preuveličavanje retkih neželjenih efekata.
  • Pogrešno tumačenje vremenskih poklapanja (ako se neka bolest razvije nakon vakcine, automatski se tvrdi da je „vakcina kriva“ za to).

Takvi narativi često se šire brže nego proverene činjenice, jer se oslanjaju na emocije, šok i strah. Pokušaji ispravljanja uglavnom nailaze na otpor, naročito ako dolaze kasno ili od nepoznatih izvora.

Šta znamo o HPV vakcini?

Bezbednost

HPV vakcine se koriste više od 15 godina, a do sada su primenjene kod stotina miliona ljudi širom sveta. Globalni savet Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za bezbednost vakcina ocenjuje ih kao izuzetno bezbedne. Najčešće reakcije su blage i kratkotrajne – poput bola na mestu uboda koji brzo prolazi.

Efikasnost i uticaj

Istraživanja pokazuju da HPV vakcina značajno smanjuje broj prekanceroznih promena i genitalnih bradavica. Sve više studija potvrđuje i njen efekat u prevenciji HPV povezanih karcinoma – kako kod žena, tako i kod muškaraca.

Vakcinacija u Srbiji

U Srbiji je HPV vakcina besplatna za sve devojčice i dečake uzrasta od 9 do 19 godina, a lekari apeluju na što ranije vakcinisanje. U uzrastu do 15 godina vakcina se prima u dve, a nakon toga u tri doze.

Iako je HPV vakcina najdelotvornija ako se primi pre kontakta s virusom, i odrasle osobe, koje vakcinu nisu primile u detinjstvu, mogu to učiniti naknadno. Vakcina može biti korisna i nakon stupanja u seksualne odnose, jer je moguće da osoba do tada nije bila izložena svim sojevima virusa koje vakcina pokriva.

Najčešći mitovi o HPV-u na mrežama – i šta kaže nauka

Mit 1: HPV vakcina izaziva neplodnost.

Činjenice: Studije ne nalaze vezu između HPV vakcinacije i smanjene plodnosti. Zapravo, prevencija raka grlića materice štiti reproduktivno zdravlje.

Mit 2: HPV je problem samo ženama / vakcina je samo za devojčice.

Činjenice: HPV pogađa i muškarce i žene, a vakcina smanjuje rizik za razvoj različitih vrsta raka, kao što su rak grlića materice, vagine, vulve, penisa, anusa, usta i grla. Stoga, preporuke za vakcinaciju obuhvataju i dečake.

Mit 3: Kondom potpuno štiti od HPV-a, pa vakcina nije potrebna.

Činjenice: Kondomi smanjuju rizik, ali ne pružaju potpunu zaštitu (HPV se prenosi i kontaktom kože na kožu, sluzokože na sluzokožu – van područja koje kondom pokriva). Vakcina je ključna primarna prevencija.

Mit 4: Vakcina ,,podstiče promiskuitet“ kod tinejdžera.

Činjenice: Ovakav narativ se često naglašava na društvenim mrežama, ali nije potkrepljen dokazima; preporuka za vakcinaciju u pubertetu postoji da bi se obezbedila zaštita pre izlaganja virusu.

Mit 5: Ako radim Papa test, vakcina mi ne treba.

Činjenice: Skrining ne menja primarnu prevenciju. Vakcina sprečava infekcije koje dovode do promena; skrining detektuje promene nakon njihovog nastanka.

Kako u digitalnoj eri proveriti informacije

U vreme kada svako može da objavi „zdravstveni savet“ na internetu, važno je znati kako da razlikujemo proverene informacije od nagađanja i mitova. Evo nekoliko jednostavnih koraka:

1. Proverite ko je izvor informisanja

Verujte informacijama koje dolaze od zvaničnih zdravstvenih institucija i stručnjaka.

To su, primera radi:

  • Svetska zdravstvena organizacija (SZO)
  • Institut za javno zdravlje Srbije ,,Dr Milan Jovanović Batut“
  • Ministarstvo zdravlja Republike Srbije
  • Institut Torlak
  • Zavodi za javno zdravlje u vašem gradu
  • Specijalizovana platforma koja se bavi temama u vezi sa HPV-om – HPVinfo.rs.

Ove institucije objavljuju proverene podatke i redovno prate bezbednost vakcina.

2. Tražite brojke i dokaze

Ozbiljni izvori uvek navode podatke, brojke i linkove najnovijih studija i istraživanja. Ako neko piše bez konkretnih podataka ili linkova – budite oprezni.

3. Obratite pažnju na ton poruke

Ako sadržaj pokušava da vas uplaši, razbesni ili šokira, najčešće mu cilj nije da vas informiše, već da privuče pažnju i postane viralan. Tekstovi koji se bave zdravstvenim temama trebalo bi da budu smireni, jasni, te da objašnjavaju stvari na osnovu dokaza, a ne emocija.

4. Uporedite više izvora

Ne verujte samo jednom postu ili objavi. Uporedite informacije sa informacijama na sajtovima zvaničnih institucija.

Reference:

https://www.nature.com/

https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/

https://www.jmir.org/

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/

https://www.cdc.gov/

Foto: pexels.com