HPV i mikrobiom vagine: Kako ,,dobre bakterije“ utiču na razvoj lezija


дец 04, 2025

HPV i mikrobiom vagine: Kako ,,dobre bakterije“ utiču na razvoj i povlačenje lezija

HPV i mikrobiom vagine imaju snažnu, no često zanemarenu vezu – ravnoteža bakterija može usporiti napredovanje infekcije ili, naprotiv, ubrzati razvoj prekanceroznih promena.

Iako se o HPV infekciji mnogo govori, malo se priča o tome kako ona i mikrobiom vagine funkcionišu zajedno. Vaginalni mikrobiom je ekosistem ,,dobrih“ i ,,loših“ bakterija koji štiti sluznicu, utiče na lokalni imunitet i može da odredi kako će se HPV ponašati u organizmu. Pojedine bakterije mogu usporiti razvoj lezija, dok druge mogu stvoriti uslove u kojima se HPV brže razmnožava i lakše napreduje.

Šta je vaginalni mikrobiom i zašto je važan?

Vaginalni mikrobiom čine milijarde mikroorganizama, a najvažniju zaštitnu ulogu imaju bakterije iz roda Lactobacillus. One proizvode mlečnu kiselinu, održavaju nizak pH i štite vaginalnu sluznicu od patogena. Kada je mikrobiom stabilan i dominiraju ,,dobre“ bakterije, vaginalno okruženje je kiselo, a imunološki sistem efikasnije prepoznaje i eliminiše viruse poput HPV-a.

Kada se mikrobiom poremeti – usled stresa, uzimanja antibiotika, hormonskih promena, čestih upala ili nezaštićenih seksualnih odnosa – dolazi do disbalansa koji pogoduje razvoju hroničnih HPV infekcija.

HPV i mikrobiom vagine: Kakva je veza?

Zaštita od prodora HPV-a

Zdravi laktobacili stvaraju gust zaštitni biofilm na vaginalnoj sluznici. Taj sloj otežava virusu da dopre do bazalnih ćelija epitela, gde se umnožava. Kada laktobacili oslabe, HPV lakše pronalazi ,,ulaz“.

Uloga pH vrednosti vaginalne sluznice

Nizak pH (ispod 4,5), karakterističan za stabilan mikrobiom, nepovoljan je za većinu patogena.

Kada pH poraste, nastaje okruženje koje je povoljnije za:

  • brže umnožavanje HPV-a,
  • razvoj bakterijske vaginoze,
  • smanjenje lokalne imunološke odbrane.

Imunitet i upale

Određene bakterije (npr. Gardnerella vaginalis) izazivaju mikroinfekcije i upalu.

Hronična upala stvara pogodno okruženje za HPV:

  • produžava trajanje infekcije,
  • povećava rizik za razvoj CIN lezija (CIN 1-3),
  • otežava povlačenje promena.

S druge strane, Lactobacillus vrste (posebno L. crispatus) pomažu imunološkom sistemu da efikasnije eliminiše virus i podstiču povlačenje promena.

Kako da ojačate vaginalni mikrobiom ako imate HPV?

Koristite probiotike koji ciljaju vaginalnu floru

Probiotici s vrstama L. crispatus, L. rhamnosus ili L. reuteri mogu pomoći u obnovi dominacije laktobacila. Najbolje rezultate pružaju vaginalni probiotici, uz oralne koji imaju dokazanu kolonizaciju.

Izbegavajte agresivne sapune i ispiranje vagine

Ovo narušava pH i briše zaštitni biofilm.

Smanjite unos šećera i alkohola

Visok unos šećera utiče na mikrobiom čitavog organizma, uključujući vaginu.

Koristite zaštitu tokom seksualnih odnosa

Kondom smanjuje disbalans i ulazak novih bakterijskih sojeva.

Lečite bakterijske vaginoze ili kandidijaze

Nelečene infekcije drastično povećavaju rizik za napredovanje HPV-a.

HPV i mikrobiom vagine: Zašto je ovo važna tema za svaku ženu?

Razumevanje veze između HPV-a i mikrobioma vagine pruža potpuno novi pogled na prevenciju i lečenje. HPV nije samo ,,virus koji čeka svoju priliku“, već on reaguje na okruženje u kojem se nalazi. Kada je mikrobiom zdrav, HPV ima znatno manje šanse da napreduje i izazove ozbiljne lezije.

HPV vakcina je najbolji vid prevencije i zaštite

HPV vakcina pruža zaštitu od tipova virusa koji su odgovorni za najveći broj HPV-povezanih karcinoma, uključujući rak vagine, vulve, grlića materice, penisa, anusa, vrata i grla.

U Srbiji je vakcina besplatna za devojčice i dečake uzrasta od 9 do 19 godina i predstavlja najefikasniji način zaštite. Najbolje rezultate daje kada se primi pre početka seksualne aktivnosti, ali se može primiti i kasnije, jer štiti od više sojeva virusa. Do 15. godine daju se dve doze, a starijima tri doze. Lekari širom zemlje apeluju na roditelje da razgovaraju sa svojom decom i da se informišu o dostupnosti vakcine u domovima zdravlja.

Reference:
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7495129/
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2589004225007370
https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40327022/

Foto: pexels.com